August Šenoa - Povjestice

Bilješka o piscu: August Ivan Napomuk Eduard Šenoa (Zagreb, 14. studenog 1838. - Zagreb, 13. prosinca1881.), hrvatski romanopisac, pripovjedač, pjesnik, kritičar i feljtonist.Najutjecajniji je i najplodniji hrvatski pisac 19. stoljeća, i istinski tvorac moderne hrvatske književnosti - dovoljno je reći da je prvi pravi hrvatski romanopisac (djelo Petra Zoranića, Planine, samo uvjetno možemo nazvati romanom), autor opsežnoga korpusa romana, toga egzemplarnoga žanra suvremene literature, inovator proze i tvorac razvijenoga urbanoga jezičnoga standarda (često je naglašavana Šenoina uloga kao jezikotvorca, čovjeka koji je više učinio za elastičnost i izražajnost suvremenoga hrvatskoga jezika od legije rječnikopisaca i purističkih savjetodavaca). Zbog njegove veličine i udjela kojeg je imao u hrvatskoj književnosti, razdoblje oko njegove smrti naziva se Šenoino doba. August Šenoa umro je od posljedica upale pluća koju je zaradio dok je kao gradski senator skrbio za unesrećene u Velikom potresu 1880.

Naslovi Šenoinih povjestica:  Smrt Petra Svačića, Kugina kuća, Kameni svatovi, Postolar i vrag, Kakvu Hrvati djecu jedu, Prokleta klet, Vinko Hreljanović, Propast Venecije, Šljivari, Gvozdeni div, Mile Gojslavica.

ANALIZA POVJESTICE „KAMENI SVATOVI“

Tema:  Vjenčanje sina mlinara i siromašne Jane protiv majčine volje.

Poruka:  Novac ne može zamijeniti ljude koje voliš.

Mudre izreke:  „Sinko, život nije bajka. Kad se ljubi, nema grijeha.“   „Časno radi, skromno jedi pa ti poso zlata vrijedi.“

Glavni likovi: mlinar, mlinarica, sin, Jana.

ANALIZA POVJESTICE „POSTOLAR I VRAG“

Tema: Postolareva očajna želja za pomoći.

Poruka:  S vragom se nikad ne smije surađivati.

Mudre izreke: „Glad ne pita tko ga hrani.“   „Ni vrag nije od kamena.“